Jedan dan s “lovcima” na naftu (HR)

nafta

Završila su dvodimenzionalna seizmička istražna ispitivanja potencijalnih nalazišta nafte i zemnog plina na području Slavonije i Baranje. Dvije godine nakon potpisivanja ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju ugkljikovodika, Vermilion Zagreb Exploration d.o.o., hrvatski ogranak kanadske naftne kompanije Vermilion Energy, proteklih mjeseci izvršio je ukupno 374 kilometra 2D seizmičkih mjerenja na istražnim lokacijama u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

Jednog od posljednjih dana te istražne ekspedicije ovoj potrazi za naftom svjedočila je i naša reporterska ekipa.

Zanimljiva kolona

U atarima iza sarvaškog pogona Opeke dočekuju nas Arso Putniković, odgovorni voditelj istražnih naftno-rudarskih radova, Vladislava Kukavica, voditelj geološko-geofizičkog tima i László Gombár, nadglednik seizmičkih radova koje izvodi AGS – Acoustic Geophysical Services, tvrtke specijalizirane za ovu vrst istražnih radova. Bez okolišanja uvode nas u tematiku – ispitivanje se provodi metodom odašiljanja seizmičkog vala.- Izvođenje seizmičkih mjerenja na terenu obuhvaća postavljanje kabela i prijamnika – geofona, emitiranje signala u podzemlje, registraciju reflektiranog signala, terensku obradu podataka i zatim preseljenje na novo područje. Kao izvor zvučnog signala koriste se takozvani vibratori, strojevi opremljeni metalnim pločama na podvozju. Spuštanjem metalne ploče na tlo proizvodi se zvučni signal koji se odašilje u podzemlje i reflektira od različitih slojeva stijena u podzemlju. Reflektirani signal registrira se na geofonima. Informacije se dalje prenose u registracijsko vozilo gdje se signal obrađuje. Snimljeni podatci kompjutorski se obrađuju te se generira slika podzemlja na temelju koje se geološkom interpretacijom utvrđuju moguće akumulacije nafte i plina – pojašnjava Gombár. No najbolje je, kažu, da se u to i sami uvjerimo. Nastavljamo poljskim puteljcima u smjeru Bijelog Brda i za desetak minuta nailazimo na zanimljivu kolonu.Tri specijalizirana kamionska vozila u koloni, uz minimalan razmak, krstare prethodno određenom i putem GPS-a zadanom putanjom. Zaustavljaju se, spuštaju spomenute metalne ploče na svome podvozju koje u roku od 20 sekundi kao vibratori u tlo odašilju seizmička valove. Pet sekundi miruju, potom se pomiču 20 metara i ponavljaju radnju. I tako deset sati dnevno, odnosno 500 do 600 pozicija. Odaslani zvuk, odnosno seizmički val, kreće se prema dolje brzinom od 500 metara u sekundi, do maksimalne dubine od 5000 metara.Ondje ih registriraju geofoni – jednostavni uređaji za registraciju nailazaka seizmičkih valova, poput klina zabodeni ne dublje od deset centimetara u zemlju. Geofoni su povezani kabelima koji se razvlače duž cijele trase dan prije prolaska kamiona, 20 geofona čini jednu stanicu, iz tih stanica ovako prikupljeni podaci šalju se u informatički centar gdje se obrađuju. Ovaj put to je klasično terensko vozilo u čijoj je zatvorenoj unutrašnjosti sva sila informatičke opreme u koju se slijevaju podaci iz podzemlja. Domaćini nam na jednom od zaslona pokazuju trenutak kada kamioni počinju odašiljati vibracije – to se registrira pojavom “debelih” žuto označenih vibracija na dijagramu.Drugi zaslon, pak, pokazuje kako geofoni prikupljaju i mehaničke zvukove iz okoline. Primjerice kada prometnicom prođe veliko vozilo, a vjerovali ili ne, i kiša stvara buku koja se može registriati. Ispitivanje se ponekad ne može provesti ako je jak vjetar, ili ako je grmljavinsko nevrijeme, naime, geofoni su svojevrsni magnet za privlačenje munje…- Uglavnom, snimljeni podatci kompjutorski se obrađuju te se generira slika podzemlja na temelju koje se geološkom interpretacijom utvrđuju moguće akumulacije nafte i plina – kaže Putniković. Podsjeća kako je ovo prvo seizmičko ispitivanje slavonskog podzemlja za hrvatske samostalnosti, a da su prije toga ovdje istražni radovi prvi put bili 1971., a posljednji puta 1987. godine. Tada se za istraživanje podzemlja kao izvor vibracije upotrebljavao eksploziv, tzv. linijski naboj. Eksploziv doduše ni danas nije napušten, ali se isključivo koristi, objašnjavaju nam, na šumskim područjima gdje nije moguć prolazak kamionima. Ali i on se upotrebljava na način da se polaže u ručno iskopane rupe na dubini većoj od tri metra. Eksplozija se usmjerava prema dolje tako da na površini nema štetnih djelovanja.

Pet rizika

Kada smo već kod štete, noć prije našeg obilaska terena upravo je na širem osječkom području zabilježen potres, a u Vermilionu kažu kako to naravno nema veze s njima. Iako, kada ste u neposrednoj blizini kamiona, osjetite kako tlo pod vašim nogama podrhtava, no samo nekoliko sekundi, a potom nestaje. Ova metoda ne proizvodi štetu u okolini. Međutim, prolaskom radne mehanizacije moguće su štete na poljoprivrednom zemljištu i usjevima. Šteta nastaje zbog težine strojeva koji ostavljaju tragove na zemljištu, posebice u kišnom razdoblju. Ako je na poljoprivrednom zemljištu neka poljoprivredna kultura, moguća je šteta i na usjevima. Za svu nastalu štetu na usjevima, zemljovlasnik ili korisnik zemljišta obeštećuju se prema tržišnoj cijeni poljoprivredne kulture. U te su radnje, kako bi sve bilo transparentno, bile uključene i jedinice lokalne uprave na čijim prostorima su istražna polja.I zaključno, nestrpljivi, pitamo ima li nafte?- Za to mora biti ispunjeno svih pet kriterija, mi ih u struci nazivamo rizicima. Prvi je postojanje ‘rezervoara‘, zatim pokrovne stijene, postojanje zamke, matične stijene, i naposljetku povoljno vrijeme migracije ugljikovodika iz matične stijene u ‘rezervoar stijenu‘. Nafta, naime, u pravilu ne ostaje na mjestu na kojemu nastaje, ona zbog djelovanja gravitacije migrira prema “gore”, dakle do spomenutog ‘rezervoara‘ – opisuje Putniković. Najzahvalniji ‘rezervoari‘ su naslage pješčenjaka, ali ima i drugih, primjerice vapnene breče kao u slučaju naftnog polja Beničanci.Naposljetku, koncesionar je u sklopu potpisane koncesije dužan obaviti i istražno bušenje, gdje će to biti – indicirat će upravo ovako prikupljeni dvodimezionalni seizmički podaci. Ako se bušotina pokaze pozitivnom, dakle dođe do otkrića nafte, ili još vjerojatnije zemnog plina, tada na tom mjestu nastaje eksploatacijsko polje. A to je onda neka sasvim druga priča.Naposljetku, o vremenu nastanka nafte na ovom području može se govoriti o približno 20 milijuna godina unazad. To je ipak vrijeme mlađe od onog kada su zemljom hodali dinosauri, ali ne na ovom prostoru, jer je on u to vrijeme bio potopljen.

 

Izvor: glas slavonije

foto: Davor Kibel

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *