Manjak radne snage Hrvatska će morati rješavati imigracijom (HR)

Procjene o demografskim trendovima pokazuju da bi Hrvatska ubuduće mogla imati problema s deficitom radne snage i pritiscima na mirovinski sustav i proračun pa suočavanje s negativnim demografskim kretanjima i strukturni problemi ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika, ističe se u najnovijoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Projekcije Europske komisije iz “Izvješća o starenju 2018” Hrvatsku svrstava u zemlje s naglašenim negativnim trendovima pa je tako, navode analitičari RBA, do 2030., projiciran pad ukupne populacije na 3,9 milijuna, dok bi se do 2070. broj stanovnika mogao smanjiti na 3,4 milijuna.

Pritisci na sustav
Upozoravaju da zabrinjava i kontinuirani pad udjela mladog stanovništva, na što upućuje pad broja živorođenih. Pad udjela najproduktivnije populacije u dobi od 25 do 54 godina starosti se procjenjuje s 40,3 posto na 38,1 posto do 2030. te na 33,5 posto do 2070., dok je kod radne populacije u dobi od 15 do 64 godine, projicirano smanjenje s udjela od 66 posto u ukupnoj populaciji u 2016. na 55,6 posto do 2070. godine. “Osjetan pad broja radno sposobnog stanovništva značajno će se odraziti na tržište rada”, ističu iz RBA, dodajući kako procesi depopulacije i starenja stanovništva nužno donose smanjenje broja i udjela radno aktivnog stanovništva, jer je priljev mladih generacija u radnu snagu sve manji, a istodobno odljev starijih generacija iz ekonomski aktivnog stanovništva sve veći. “To će s jedne strane stvarati deficit radne snage, a s druge strane kreirati pritiske na mirovinski sustav i proračun”, napominju.

To potvrđuju i projekcije Europske komisije. Udjel stanovnika starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji rast će do kraja projekcijskog razdoblja na razinu od 31,2 posto ili 11,8 posto više nego 2016. godine. “Proces demografskog starenja stanovništva, uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva, ostaju utezi pozitivnim promjenama na tržištu rada”, ističu iz RBA. Napominju i kako su još prisutne strukturne slabosti tržišta rada, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti. K tomu Hrvatska je suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva.

Otvaranje tržišta
Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je, smatraju analitičari RBA, ne samo otvorenog tržišta rada na razini EU-a, nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati. “U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno, takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima te projekcije nastavka depopulacijskih trendova, uz poznate strukturne probleme ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika”, ističu.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će zaustavljanje i promjena tih trendova ići teško, jer je dosad hrvatska demografska politika bila usmjerena prema povećanju nataliteta, što samo za sebe ne daje rezultate.

– Novčanim poticajima u demografiji to se očito ne može popraviti, nego imigracijom. Vidimo dosta intenzivan trend rasta broja imigranata, tj. broj radne snage koju uvozimo povećava se. Pritisak na rješavanje demografskih pitanja dolazi iz ekonomskog, realnoga sektora koji traži otvaranje granica. Kada se potpuno otvori tržište radne snage, što se očekuje, doći će i ovaj trend kojemu su po ulasku u EU bile izložene druge istočnoeuropske zemlje, da dolazi do imigracije cijelih obitelji, time i povećanja broja stanovnika i zaposlenika. I to će se dogoditi, jer će biti nužno uvesti radnu snagu. Mi smo taj proces imali početkom 90-ih kada se iz BiH doselilo nekoliko stotina tisuća ljudi, no taj trend je iscrpljen. Dio stanovništva se iselio, i to ne mali broj, riječ je o 350 do 400 tisuća ljudi, i ostaje prostor za imigraciju, ali sada iz nekih drugih bazena – kaže Novotny, podsjećajući kako je s Ukrajinom već sklopljen ugovor o otvaranja hrvatskog tržišta rada za građane iz te zemlje.

izvor: Glas Slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *